Kapela sv. Barbare, Velika Mlaka
Ova je građevina najljepši i najreprezentativniji primjer drvenog baroknog sakralnog graditeljstva Sjeverne Hrvatske. Brojkama urezanim na "pristašeku", 1642. (gradnja kapele) i 1912. (dogradnja trijema), urezana je 270 godišnja tradicija turopoljskog tesanja i gradnje u drvu. U njezinoj unutrašnjosti nalazi se lijepi krilni oltar iz 17. stoljeća s prikazima života i mučeništva sv. Barbare s jedne te Kristove muke s druge strane. Na tabulatima i drvenim oplatama poput galerije slika našeg domaćeg slikarstva sačuvano je oko 150 oslikanih ploha s prikazima svetaca i biljnih motiva. U kapeli se nalazi rijedak ikonografski prikaz sv. Kümmernisse, raspete svetice s bradom. Uz crkvu je prenesen jednokatni drveni čardak s trijemom od rezbarena drveta koji služi kao župni dvor i zajedno s crkvom čini skladnu cjelinu.
Informacije: Župni ured sv. Barbare, Velika Mlaka 10 408, Školska 33, Telefon : 01 6234 761
Njezin današnji izgled potječe iz otprilike 1867. godine, kada dobiva zvonik pred glavnim pročeljem, koji je temeljito restauriran od 1972. do 1977. godine. To je jednobrodna kapela s trostrano završenim svetištem, pokraj kojega je sakristija. Kapela je bogato ukrašena. Tabulat s kasetama oslikan je biljnim motivima, dok je drvena oplata stijena u unutrašnjosti oslikana uresima, buketima cvijeća u vazama i likovima svetaca, među kojima je ikonografski najzanimljivija sveta Kümmernisse, s donatorom M. Basarovićem (1759. godina). Oslikavanje kapele, na kojem je radilo više majstora, trajalo je od 1710. do 1759. godine. Najstariji je sloj iz 1699. godine uništen. Krilni oltar sv. Barbare (1679. godina) oslikan je prizorima iz života svetice i Muke Kristove. Tu su i oltari Blažene Djevice Marije Snježne iz 1701. godine i Uzašća Gospodnjega iz 1759. godine. Zvono iz 1642. godine rad je C. Seissera iz Graza.
Drvena kapela sv. Apostola u Buševcu potječe iz 1768. godine. Unutrašnjost je oslikana figuralno i ornamentalno. Ima oltare, kaleže, misno ruho iz razdoblja od XVII. do XIX. stoljeća. U Plesu, na Pleškom polju, pokraj Zračne luke Zagreb, nalazi se kapelica Ranjenog Isusa, koju je 1758. godine podigla i opremila udovica plemića Ladislava Plepelića. Kapelu su obnavljali domaći majstori, a danas je posebna po dekoraciji pročelja.
Kapela sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici prvi se puta spominje 1678. godine, kasnije je dograđivana i popravljana, iznova građena. Današnja je kapela podignuta 1888. godine, na mjestu na kojem su stajale prijašnje. Kapelu sv. Roka u Cvetković-brdu počeli su graditi 1867. godine, ali je posvećena tek 1888. godine.
Tradicija drvene gradnje
Veličine drvenih crkava u Turopolju kreću se u rasponu od 4 X 2 metra, u Gustelnici, do otprilike 18 X 6 metara u Velikoj Mlaki. Iako se tradicija drvene gradnje u Turopolju zadržala dugo, do duboko u XX. stoljeće, do danas se na tom području uspjelo zadržati samo pet drvenih sakralnih objekata. To su kapele u Buševcu, Cvetković-brdu, Gustelnici, Plesu i Velikoj Mlaki. Pridoda li se tome i šest crkava i kapelica koje se nalaze u susjedstvu, na području koje je donekle izvan turopoljskih granica, ostaje ih ukupno samo 11 sačuvanih.
Najviši domet graditeljstva
Drvene crkve, crkvice i kapelice svakako predstavljaju posebnu, jedinstvenu vrijednost Turopolja, a njihovo postojanje može se pratiti već od ranog srednjeg vijeka. Štoviše, u XVII. se stoljeću gotovo uobičajilo da se čak i one crkve koje su bile zidane, ukoliko bi bile razorene za napada Turaka, ponovno podižu od drvene građe.
Drvene crkve i kapele Turopolja predstavljaju najviši domet narodnog graditeljstva barokne arhitekture na području sjeverne Hrvatske.
Izvor: http://www.visitzagrebcounty.hr/mjesta/velika-gorica/drvene-ljepotice/
